U skladu s provedbom mjera Nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti predvidjelo je, za ostvarivanje ciljeva ovog programa, IX. područje, djeca s posebnim potrebama, mjeru 4., kontinuirano raditi na području informiranja i edukacije djece i mladih o pravima djece s posebnim potrebama i odraslih osoba s invaliditetom, o prednostima zajedničkog školovanja, odrastanja i života u zajednici, aktivnim uključivanjem djece s posebnim potrebama i odraslih osoba s invaliditetom u provođenje ove mjere kroz slijedeće aktivnosti: u odgojno-obrazovnim ustanovama organizirati aktivnosti različitog sadržaja (igraonice, radionice, tribine, izlete, takmičenja, športska i kulturna druženja i slično). Također, iz istog područja, mjeru 5., podizati svijest djece s posebnim potrebama kroz sustav odgoja i obrazovanja u cilju njihove spoznaje vlastitih potencijala i prava, porasta samopouzdanja te korištenja najboljih sposobnosti i mogućnosti svakog djeteta; aktivnosti: 1. u provedbi Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda kroz socijalizacijske sadržaje raditi na podizanju svijesti djece s posebnim potrebama, te 2. Stručnom podrškom roditeljima i prosvjetnim radnicima u školi osiguravati poticajne uvjete za njihovo osvješćivanje.
U skladu sa spomenutim, Obiteljski centar Varaždinske županije, provest će projekt
„Čitam za 5“, s ciljem uklanjanja postojećih teškoća čitanja i pisanja, kao i prevencije mogućih teškoća usvajanja školskog plana i programa.
Opis razloga za pokretanje i realizaciju – opis potrebe:
Većina djece nauči čitati lako i brzo odmah na početku školovanja, a pojedinci već i krenu u školu s usvojenom vještinom čitanja. Međutim, postoje djeca koja teže usvajaju tu vještinu
.
Prema istraživanjima provedenim u Hrvatskoj ali i svijetu, više od 10% djece ima poteškoća s usvajanjem pravilne vještine čitanja, točnije disleksiju. Osim disleksije, postoje i učenici koji teže usvajaju pravilnu vještinu čitanja iz drugih razloga.Kad govorimo o disleksiji govorimo o jednoj od nekoliko teškoća u učenju. Ono što disleksiju opisuje u užem smislu jesu smetnje u brzini i točnosti čitanja. Ove su smetnje drugačije od nespecifičnih poremećaja čitanja uzrokovanih zaostajanjem u mentalnom razvoju, oštećenjem vida ili sluha, nedovoljno razvijenim govorom ili zanemarenošću djece iz nepovoljnih obiteljskih prilika. One su brojnije i stabilnije u svojem pojavljivanju. To znači da se podjednako mogu pojavljivati u kraćim i dužim riječima, u poznatim i u manje poznatim riječima. Ono što disleksiju čini specifičnim poremećajem pri čitanju je i značajan izostanak napretka u nekim aspektima čitanja (kod svakoga je to individualno), kao što su: razumijevanje kraćih riječi apstraktnog značenja, riječi kojima se imenuju prostorno-vremenski odnosi, složenica kojima hrvatski jezik obiluje i drugih.
Dakle, s jedne strane postoje prolazne teškoće čitanja kod djece koja nešto sporije usvajaju tu vještinu, ali uz pravovremenu i adekvatnu pomoć brzo dostignu svoje vršnjake. S druge strane postoje teškoće čitanja uzrokovane raznim dodatnim teškoćama, i kao treće, postoji disleksija.
Uz navedene teškoće čitanja vrlo se često vežu i teškoće pisanja koje uglavnom i manifestiraju prisutne teškoće u čitanju. To nadalje dovodi do većih teškoća, točnije, do teškoća u učenju. Ako se dijete „bori“ s tehnikom čitanja ono se ne može kvalitetno usredotočiti na sam sadržaj pročitanog. Za razumijevanje mu je potrebno višestruko čitanje, što zahtijeva i više vremena. S obzirom na činjenicu da je školski program iz godine u godinu sve zahtjevniji, dijete kojemu se na vrijeme ne pruži pomoć oko čitanja zaostajat će sve više za svojim vršnjacima i suočavat će se s problemima učenja. Kao rezultat toga, kod takvog se djeteta javlja osjećaj manje vrijednosti, sramote i odbojnost prema školi i školskim obvezama. Osim toga, javlja se i izrugivanje i odbacivanje takvog djeteta od strane vršnjaka.
Ciljevi: Ublažavanje i /ili uklanjanje teškoća čitanja i pisanja radi eliminiranja mogućih popratnih teškoća učenja Formiranje grupa za rad: Projekt će obuhvaćati djecu 2. i 3. razreda osnovne škole koju će najprije učiteljice izdvojiti kao djecu s teškoćama čitanja i pisanja, a koja će potom biti dijagnostički obrađena od strane logopeda – voditelja projekta. Nakon obrade i utvrđivanja postojećih teškoća oblikovat će se grupe djece koja će sudjelovati u projektu. Za samo sudjelovanje, kao i dijagnostičku obradu, tražit će se odobrenje roditelja.
Broj članova grupe: max 8, min 3
Vrijeme trajanja susreta: s oblikovanim grupama radit će se jednom tjedno po sat vremena
Vrijeme provođenja: od listopada 2010.
Voditeljica projekta: Sandra Horvat, prof. logoped